100 godina Hrvatskog doma

30.06.2022

Prije 100 godina, 9. srpnja 1922, otvorena je zgrada Hrvatskog doma u Vukovaru, koju mnogi nazivaju prilagođenim imenom Gradsko kazalište. Jedna je od simbolički najvažnijih spomeničkih baština u gradu Vukovaru. Smještena je u središtu grada, u neposrednoj blizini barokne kapelice sv. Roka, dvorca Eltz,  zgrade Oranžerije, nasuprot rodne kuće prvog hrvatskog nobelovca Lavoslava Ružičke.

Od početka prošlog stoljeća odvijao se bogat kulturni život u Vukovaru te je postojala potreba za mjestom gdje bi se održavale kulturne priredbe.

Inicijative za izgradnju novog Doma pokrenulo je još 1902. ili 1903. Hrvatsko pjevačko društvo „Dunav“ za potrebe raznih hrvatskih kulturnih društava što su u to doba djelovala u Vukovaru. Donacije su se prikupljale tijekom 17 godina, no tek 1919. g., kad su minule ratne opasnosti i kada su materijalne mogućnosti Društva dovoljno ojačale, pristupilo se konkretnim pripremama za realizaciju nove velike dvorane u dvorišnom dijelu negdašnje škole. Te je godine nastalo prvo idejno arhitektonsko rješenje Doma u autorskoj izvedbi mladoga zagrebačkoga graditelja Aleksandra Freudenreicha koji je na natječaju 1921. g. za ovaj projekt osvojio prvu nagradu.

23. siječnja 1921. godine osnovano je Društvo Hrvatski Dom, a 10. srpnja 1921. godine svečano je obavljeno polaganje kamena temeljca za novu zgradu Doma. Gradnju je vodio vukovarski inženjer Fran Funtak. Dovršeni Hrvatski dom, nakon samo godinu dana gradnje, svečano je otvoren 9. srpnja 1922. g. Nikada se u Vukovaru nije odjednom okupilo toliko uglednih gostiju. Tada zabranjeno društvo Hrvatska žena iz Zagreba potajno je donijelo na dar zastor za pozornicu s utkanim tekstom Hrvatska žena – Hrvatima Vukovara. Dom je proglasio otvorenim, kao kum, grof Karlo Eltz sa suprugom Sofijom.

Zbog snažno manifestirane hrvatske nacionalne svijesti, posveti Hrvatskog doma bio je nazočno čak 7.000 uzvanika, a cijeli je Vukovar tada imao 10.000 stanovnika. Simptomatično je da su na ovoj svečanosti odbila sudjelovati srpska kulturna društva (kao i na prethodnom polaganju kamena temeljca). Oni su u to vrijeme imali svoj dom. Ukupni troškovi izgradnje novoga Hrvatskoga doma iznosili su oko 1.000.000 dinara.

U Hrvatskom domu priređivane su mnoge zabave i svečanosti, „..... na koje se cijenjeno građanstvo grada Vukovara učtivo poziva.“

Hrvatski dom uistinu je postao stožer hrvatskog kulturnog i socijalnog života vukovarskih Hrvata. Iako je u zgradi Hrvatskog doma djelovao znatan broj društava s hrvatskim predznakom, prostor je za djelovanje svih postao čak i pretijesan.

Gradnja Hrvatskog doma je završena 1922. g., ali je realizirana samo nova dvorana, dok ulični dio nije preoblikovan. 1933. g. krenula je inicijativa za proširenjem i dogradnjom Doma te je iduće godine izvršena dogradnja garderoba i podvornikova stana, a 60-ih i 70-ih godina devastiran je izvorni kasnosecesijski interijer središnje dvorane, izvedene su zatvorene lože s pregradama. Pod je izveden u nagibu i na njega su postavljeni fiksni stolci. Naravno, sukladno općoj političkoj klimi, u tom razdoblju mijenja se i naziv Hrvatski dom.

Nakon zabrane rada društava sa nacionalnim predznakom, u tom prostoru djeluje Kazalište grada Vukovara i Centar za kulturu.

-Obnoviteljskom skupštinom u prosincu 1990. g. zgradi se ponovno vraća uloga Hrvatskoga doma, no ne zadugo. Velikosrpskom agresijom u Domovinskom ratu i okupacijom grada u jesen 1991. godine, povijesna zgrada Doma je razorena, ali moderan ulični aneks bio je tek manje oštećen pa su ga okupacijske vlasti ubrzo nakon pada grada stavile u funkciju kao „Srpski kulturni centar“ te je pod tim nazivom dočekao i reintegraciju.

U listopadu 1997. godine Posebna komisija za popis i procjenu ratne štete na spomenicima kulture pri Ministarstvu kulture utvrdila je na staroj dvorani 5. kategoriju oštećenja, procijenivši ratnu štetu na građevnom sklopu (bez opreme) na 6.807.085 kn.

Obvezu obnove Hrvatskoga doma preuzela je, po zamisli predsjednika Tuđmana, Koprivničko-križevačka županija i Vlada Republike Hrvatske. S obzirom na to da se objekt nalazi unutar granica zaštićene povijesne urbane cjeline Vukovara, obnova se temeljila na konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima te se dvorani vratio izvorni oblik, kakav je imala kod svog otvaranja.

Nova povijest Hrvatskoga doma počela je 22. studenoga 2007. godine, a Hrvatski dom je ponovno premalen da primi sve one koji žele nazočiti činu svečanog otvaranja istog.Od otvaranja 2007. do danas Hrvatski dom je postao, uz druge kulturne ustanove u gradu, mjesto gdje se događa niz različitih kulturnih događanja, a danas djeluje pod nazivom Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar.

(Dio fotografija ljubaznošću Gradskog muzeja Vukovar.)